Nikad u istoriji nije bilo lakše doći do savjeta. Kako nešto popraviti, kako uštedjeti novac, kako bolje raditi, kako biti produktivniji, zdraviji ili organizovaniji. Sve je dostupno u par klikova, besplatno i bez ikakvog čekanja. Ipak, paradoks je u tome da ljudi sve rjeđe te savjete zaista primjenjuju. Čitaju ih, gledaju, klimaju glavom i nastavljaju po starom.
Problem nije u tome da su savjeti loši ili netačni. Problem je u količini. Ljudi su preopterećeni informacijama koje dolaze sa svih strana, često bez ikakvog konteksta i bez razumijevanja stvarne situacije onih koji ih čitaju. Internet je postao mjesto gdje se savjeti ne traže zato što su rijetki, nego zato što su previše prisutni.
Savjet koji je nekad djelovao korisno danas često se doživljava kao još jedan glas u buci, nešto što se potroši u par sekundi pažnje i nestane bez traga.
Previše “kako da” sadržaja ubija motivaciju
Veliki dio online sadržaja zasniva se na obećanju da postoji jednostavno rješenje za svaki problem. “Kako da uspiješ”, “kako da zaradiš”, “kako da promijeniš navike”, “kako da postaneš bolji u nečemu”. Na papiru zvuči korisno, ali u stvarnosti često stvara suprotan efekat.
Kada ljudi stalno nailaze na savjete koji izgledaju lako primjenjivi, a u stvarnosti ne daju brze ili vidljive rezultate, javlja se frustracija. Počinju misliti da problem nije u savjetu, nego u njima samima. Nakon nekoliko takvih iskustava, motivacija opada i javlja se ravnodušnost prema bilo kakvom novom prijedlogu.
Umjesto da savjeti podstiču promjenu, oni počinju da stvaraju osjećaj krivice i umora. Ljudi se povlače i prestaju da ozbiljno razmatraju bilo kakav novi “kako da” sadržaj, bez obzira na to koliko je kvalitetan.
Ljudi više vjeruju iskustvu nego uputstvu
Još jedna stvar koja se značajno promijenila je odnos prema autoritetu. Nekada su ljudi vjerovali stručnim tonovima i jasnim uputstvima. Danas su mnogo oprezniji. Previše puta su čuli savršene savjete koji nisu uzimali u obzir stvarne prepreke i realan život.
Zbog toga ljudi danas više vjeruju iskustvu nego uputstvu. Kada neko podijeli ličnu priču, sa greškama, zastojima i sumnjama, to djeluje stvarnije i bliže. Takav sadržaj ne govori “uradi ovo”, nego “ovo sam ja prošao”. U tom pristupu nema pritiska, nema obećanja brzih rezultata, samo realnost.
Ljudi se lakše prepoznaju u iskustvu nego u savjetu, i upravo zato takav sadržaj često ostaje duže u sjećanju.
Savjeti se lakše prihvataju kad ne djeluju kao obaveza
Još jedan razlog zašto se savjeti ignorišu je osjećaj pritiska koji dolazi s njima. Mnogo online sadržaja stvara utisak da stalno treba nešto popravljati, unapređivati i optimizovati. Kao da nikad nije dovoljno dobro ono što već postoji.
Takav ton s vremenom stvara otpor. Ljudi ne vole da imaju osjećaj da stalno kasne, da su u zaostatku ili da nešto rade pogrešno. Kada savjet dođe kao obaveza, on se doživljava kao teret, a ne kao pomoć.
S druge strane, savjeti koji su predstavljeni kao mogućnost, a ne kao nužnost, imaju mnogo veću šansu da budu prihvaćeni. Ljudi žele da zadrže osjećaj kontrole nad sopstvenim odlukama.
Vrijeme je postalo važnije od informacija
Još jedan razlog zbog kojeg se savjeti ignorišu je jednostavan i vrlo praktičan: ljudi nemaju vremena. Tačnije, nemaju mentalne energije. Svaka nova informacija traži pažnju, razmišljanje i odluku da li će se nešto promijeniti.
U trenutku kada neko procijeni da će primjena savjeta zahtijevati više energije nego što trenutno ima, savjet se automatski odbacuje. Ne zato što je loš, nego zato što djeluje zahtjevno.
Zbog toga danas prolazi sadržaj koji ne traži odmah akciju, nego ostavlja prostor da se informacija slegne. Ljudi žele osjećaj da nešto mogu primijeniti kad budu spremni, a ne odmah.
Manje objašnjavanja, više razumijevanja
U današnjem online okruženju ljudi manje traže nova rješenja, a više traže osjećaj da su shvaćeni. Žele da neko prepozna njihovu zbunjenost, umor i prezasićenost stalnim savjetima.
Sadržaj koji krene od razumijevanja često ima veći uticaj od onog koji odmah nudi odgovor. Kada se neko prepozna u tekstu, savjet dolazi sam od sebe, bez potrebe da se eksplicitno izgovori.
Možda je upravo u tome najveća promjena interneta danas. Ljudi ne bježe od savjeta, bježe od osjećaja da su stalno pogrešni. Onaj ko to razumije, ima mnogo veću šansu da bude slušan.
