Kada se govori o digitalnom marketingu, većina ljudi prvo pomisli na oglase na društvenim mrežama, Google pretragu i kratke videozapise koji pokušavaju privući pažnju potencijalnih kupaca. E-mail marketing često ostane u drugom planu, iako se radi o jednom od kanala koji firmama omogućava direktnu komunikaciju s ljudima koji su već pokazali interes za njihove proizvode ili usluge. Za razliku od oglasa koji se prikazuju publici u zavisnosti od postavki kampanje i dostupnog budžeta, e-mail poruka može stići direktno u sanduče osobe koja je pristala primati obavijesti od određene firme.
To, naravno, ne znači da je dovoljno prikupiti nekoliko stotina e-mail adresa i početi slati reklamne poruke. Takav pristup uglavnom donosi slabe rezultate, a može narušiti i reputaciju firme. Ljudi svakodnevno primaju veliki broj poruka, zbog čega vrlo brzo prepoznaju sadržaj koji im ne pruža nikakvu vrijednost. Ako im se stalno šalju iste ponude, generičke reklame i poruke koje nemaju veze s njihovim interesima, vjerovatno će ih početi ignorisati ili će se odjaviti s liste.
Pravi smisao e-mail marketinga nije u tome da se što više poruka pošalje što većem broju ljudi. Cilj je održavati kvalitetnu komunikaciju s publikom, informisati je o novostima, ponuditi korisne informacije i predstaviti proizvode ili usluge onda kada za to postoji dobar razlog. Kada se radi na taj način, e-mail postaje mnogo više od običnog reklamnog kanala.
Kako newsletter pomaže firmi da ostane u kontaktu s kupcima
Jedan od najvećih izazova u poslovanju jeste održavanje kontakta s ljudima koji su zainteresovani za ponudu, ali još nisu spremni donijeti odluku o kupovini. Neko može posjetiti web shop, pregledati nekoliko proizvoda i otići jer trenutno nema dovoljno novca. Druga osoba može istraživati različite pružaoce usluga, ali joj je potrebno nekoliko sedmica da odluči kome će se obratiti. Postoje i kupci koji su već jednom kupili proizvod, ali jednostavno zaborave na firmu kada im ponovo zatreba nešto slično.
Newsletter omogućava da se komunikacija nastavi i nakon prvog kontakta. Firma može slati obavijesti o novim proizvodima, predstavljati korisne savjete, objašnjavati razlike između pojedinih rješenja ili informisati pretplatnike o promjenama koje bi ih mogle zanimati. Na taj način ne pokušava ostvariti prodaju pri svakoj komunikaciji, nego postepeno gradi odnos s publikom.

Zamislimo, na primjer, prodavnicu računarske opreme. Umjesto da pretplatnicima svakih nekoliko dana šalje samo obavijesti o sniženjima, može pripremiti sadržaj koji objašnjava na šta treba obratiti pažnju prilikom kupovine laptopa, koliko memorije je potrebno za određene zadatke ili koje su razlike između različitih vrsta monitora. Kada takav sadržaj pomogne kupcu da donese bolju odluku, firma dobija priliku da se predstavi kao pouzdan izvor informacija, a ne samo kao mjesto na kojem se nešto prodaje.
Sličan princip može se primijeniti u gotovo svakoj djelatnosti. Agencija može slati praktične savjete o digitalnom poslovanju, servis može informisati klijente o pravilnom održavanju opreme, a firma koja prodaje profesionalne proizvode može objašnjavati kako se oni koriste u različitim situacijama. Važno je da sadržaj odgovara stvarnim interesima ljudi koji su se prijavili za primanje poruka.
Šta čini dobar e-mail i zbog čega mnoge kampanje ne uspijevaju
Jedan od najvažnijih dijelova e-mail kampanje jeste sam sadržaj poruke. Čak i kada je lista pretplatnika kvalitetna, rezultat može biti slab ako poruke nemaju jasnu svrhu. Česta greška je pokušaj da se u jednom e-mailu predstavi previše proizvoda, ponuda i informacija. Umjesto da čitalac razumije glavnu poruku, dobija nekoliko različitih poziva na akciju i na kraju ne uradi ništa.
Dobar e-mail obično ima jednu glavnu ideju. Ako firma predstavlja novi proizvod, poruka treba objasniti šta je novo, kome proizvod može koristiti i gdje se mogu pronaći dodatne informacije. Ako šalje edukativni sadržaj, korisniku treba ponuditi konkretno objašnjenje ili savjet koji može primijeniti. Nije potrebno svaku poruku pretvoriti u dugu prezentaciju kompanije.
Posebnu pažnju treba posvetiti naslovu e-maila. To je jedan od prvih elemenata koje primalac vidi i često utiče na odluku da li će otvoriti poruku. Naslov poput „Vaša nova ponuda je spremna“ može biti sasvim dobar kada zaista postoji konkretna ponuda, ali nije koristan ako se koristi bez ikakvog konteksta. Mnogo je bolje jasno naznačiti šta se nalazi u poruci, bez pretjerivanja i obećanja koja sadržaj ne može ispuniti.
Važan je i način na koji je poruka napisana. Pretjerano formalan jezik, veliki broj uskličnika i agresivni prodajni izrazi mogu djelovati naporno. S druge strane, previše neobavezna komunikacija nije prikladna za svaku djelatnost. Ton treba odgovarati publici i načinu na koji firma inače komunicira sa svojim klijentima.
Dizajn poruke također ima svoju ulogu. Newsletter treba biti pregledan, čitljiv na mobilnom telefonu i dovoljno jednostavan da čitalac može brzo pronaći najvažnije informacije. Velike slike, komplikovani rasporedi i previše različitih boja nisu uvijek prednost. Ako se poruka sporo učitava ili je tekst teško čitati na manjem ekranu, korisnik može odustati prije nego što dođe do njenog najvažnijeg dijela.
Automatizacija e-mail marketinga štedi vrijeme i olakšava komunikaciju
E-mail marketing ne mora značiti da zaposleni svakodnevno ručno šalju poruke pojedinačnim kupcima. Savremene platforme omogućavaju automatizaciju određenih dijelova komunikacije, što je posebno korisno kada firma ima mnogo kontakata i ponavljajuće poslovne procese.
Jedan jednostavan primjer je poruka dobrodošlice koja se automatski šalje nakon što se osoba prijavi na newsletter. U toj poruci firma može objasniti kakav sadržaj pretplatnik može očekivati, koliko često će dobijati obavijesti i gdje može pronaći dodatne informacije. Ako je prijava povezana s preuzimanjem vodiča ili nekog drugog materijala, e-mail može sadržavati i upute za pristup tom sadržaju.
Kod web shopova automatizacija se može koristiti za slanje potvrda narudžbi, obavijesti o statusu isporuke i drugih poruka koje kupcima pružaju važne informacije. Moguće je planirati i naknadnu komunikaciju nakon kupovine, poput uputa za korištenje proizvoda ili molbe da kupac podijeli iskreno iskustvo. Takve poruke imaju smisla kada su pravovremene i povezane sa stvarnom potrebom kupca.
Napredniji sistemi omogućavaju segmentaciju publike, odnosno podjelu pretplatnika u grupe prema njihovim interesima, prethodnim kupovinama ili drugim relevantnim informacijama koje je firma zakonito prikupila. Na primjer, kupcima koji su pokazali interes za računarsku opremu mogu se slati drugačije poruke nego onima koji su zainteresovani za kancelarijski materijal. Time se smanjuje broj nevažnih poruka i povećava vjerovatnoća da će sadržaj biti koristan primaocu.
Ipak, automatizacija ne znači da se cijela komunikacija može prepustiti softveru bez nadzora. Poruke je potrebno povremeno pregledati, provjeriti jesu li informacije tačne i prilagoditi ih promjenama u ponudi. Loše podešena automatizacija može poslati zastarjelu ponudu, pogrešnu informaciju ili poruku koja više nije relevantna. Tehnologija olakšava posao, ali kvalitet komunikacije i dalje zavisi od odluka koje firma donosi.
Kako se mjeri uspjeh e-mail kampanje
Jedna od prednosti digitalnog marketinga jeste mogućnost praćenja rezultata. Kod e-mail kampanja moguće je pratiti broj isporučenih poruka, broj klikova na linkove, odjave s liste i druge pokazatelje, u zavisnosti od platforme koja se koristi. Međutim, nije dovoljno gledati samo jedan broj i na osnovu njega procijeniti da li kampanja ima smisla.
Stopa otvaranja poruka može dati određene naznake o interesu publike, ali nije savršen pokazatelj. Na njeno mjerenje utiču i tehnički faktori, uključujući način na koji pojedini e-mail servisi učitavaju sadržaj poruka. Zbog toga je korisno posmatrati više pokazatelja zajedno, posebno klikove i konkretne rezultate koji se mogu povezati s kampanjom.
Ako firma šalje newsletter s ciljem prodaje, važno je znati koliko je korisnika nakon klika zaista obavilo kupovinu i koliki je prihod ostvaren. Ako je cilj informisanje postojećih klijenata, uspjeh se može procjenjivati prema tome da li su korisnici posjetili relevantne stranice, preuzeli materijale ili obavili neku drugu željenu aktivnost.
Rezultate treba posmatrati kroz duži period. Jedna kampanja može imati slabiji učinak zbog sezone, vrste ponude ili trenutka slanja, dok druga može ostvariti bolje rezultate zbog sadržaja koji je posebno relevantan publici. Testiranje različitih naslova, sadržaja i vremena slanja može pomoći u pronalaženju pristupa koji odgovara konkretnoj grupi pretplatnika. Pritom je važno mijenjati elemente planski kako bi se moglo razumjeti šta je zaista uticalo na rezultat.
Treba pratiti i negativne signale. Veliki broj odjava, pritužbe na neželjenu poštu i česta odbijanja poruka mogu ukazivati na probleme s kvalitetom liste ili sadržajem. Umjesto da se takvi pokazatelji zanemare, potrebno je istražiti njihove uzroke i prilagoditi način komunikacije.
Zaštita podataka i odnos prema pretplatnicima
Kvalitetna e-mail lista ne gradi se kupovinom nasumičnih baza adresa, nego okupljanjem ljudi koji žele primati informacije od određene firme. Slanje reklamnih poruka osobama koje nisu pristale na takvu komunikaciju može narušiti povjerenje, dovesti do prijava neželjene pošte i stvoriti probleme s propisima o zaštiti podataka i elektronskim komunikacijama.
Zbog toga je važno jasno objasniti zašto se e-mail adresa prikuplja i kakve će poruke osoba dobijati. Prijava na newsletter treba biti dobrovoljna, a odjava jednostavna. Firma također treba odgovorno čuvati podatke pretplatnika i ograničiti pristup osobama kojima te informacije nisu potrebne za posao.
Povjerenje se ne gradi samo sadržajem poruka nego i načinom na koji se postupa s podacima. Ako se neko prijavio da dobija stručne savjete, to ne znači da je automatski pristao na sve druge oblike komunikacije. Jasna pravila i poštovanje izbora korisnika dugoročno su bolji pristup od pokušaja da se što veći broj ljudi zadrži na listi po svaku cijenu.
E-mail marketing ima najviše smisla kada je dio šireg plana digitalnog poslovanja. U kombinaciji s kvalitetnim sadržajem, odgovarajućom ponudom i pravilno postavljenim mjerenjem rezultata, omogućava firmama da ostanu u kontaktu s publikom i bolje razumiju njene potrebe. Nije zamjena za druge marketinške kanale, ali može biti važna dopuna koja povezuje prvi kontakt s dugoročnim odnosom s kupcem.



